Godine 1884. bečki slikar Eugen barun Ransonnet otkrio je svijetu Modru špilju na Biševu. Njegovo otkriće označilo je početak turizma u Dalmaciji, a Modra špilja postala je od tada nezaobilazna atrakcija Jadrana. Od 1951. zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode. Špilju je moguće organizirano posjetiti iz obližnje uvale Mezoporat.

Poput crne piramide diže se iz mora otok Jabuka udaljena 30 milja od Komiže u pravcu zapada. Godine 1958. proglašena je geološkim spomenikom prirode. Visoka je 97 m a opseg joj je oko 700 m. Građena je od dubinske magmatske stijene. Magnetit iz te stijene remeti moreplovcima kompase te je za slabe vidljivosti otežana navigacija u njenoj blizini. Podmorje Jabuke bogato je ribom i rakovima te su komiški ribari svojim falkušama dolazili u zimskim mjesecima i izlagali se riziku gubitka života u ekstremnim uvjetima otvorenog mora na otoku bez pristaništa.

Jabuka nema uvale, ne zaklanja barku ni od kojeg vjetra. Jabuka svojim dubokim podmorjem otežava sidrenje. Jabuka ne dopušta niti da se za njene glatke stijene, koje more ne grize nego brusi, veže barbita. Ipak na tom crnom kamenu nasred mora zabilježeno je dvadesetak toponima. Ta imena jedini su znaci ljudskog boravka na ovom krajnjem otočkom rubu istočnog Jadrana. Otok je građen od vulkanske stijene dijabaz. Na njoj živi endemska jabučka crna gušterica Podarcis melisellensis pomoensis, a među biljkama endemske vrste Centaurea jabukensis i Centaurea chritmifolia.

Ova špilja zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode 1967. a otok Ravnik „značajnim krajobrazom“. Zelena špilja ima dva velika otvora. Njenu atraktivnost omogućuje otvor u središtu visoke kupole kroz koji prodire sunčana svjetlost i u mraku špilje poput snopa reflektora obasjava morsko dno. Onima koji ne znaju odakle dolazi svjetlost čini se da ja na dnu mora izvor svjetla. Tama špilje pojačava intenzitet tog čudesnog snopa svjetla koji kao da s dna obasjava površinu.

Godine 1967. zaštićena je u kategoriji „značajan krajobraz“. Uska i dugačka uvala završava kamenim vratima kroz koja se ulazi u prostor sa šljunčanom plažom okruženom slojevitim visokih kamenih zidova. Stiniva je proglašena 2016. najljepšom europskom plažom.

Otočić Ravnik (0,27 km²) nalazi se uz istočnu obalu otoka Visa, svega oko 800m udaljen od sela Rukavac na obali Visa. Zaštićen je kao značajan krajolik, a na njegovoj zapadnoj obali nalazi se Zelena špilja koja je postala velika turistička atrakcija i od 1967. ima status geomorfološkog spomenika prirode.

Brusnik se nalazi oko 13 NM od Komiže u pravcu zapad-jugozapad. Uz Jabuku, jedini je jadranski otok građen od magmatskih stijena. Visina otoka iznosi 23m, dugačak je oko 200, a širok do 150 metara.

Za razliku od Komiških vulkanita nastalih hlađenjem izljeva lave na obodima pradavnog vulkana, Brusnik i Jabuka građeni su od sub-vulkanskog dijabaza nastalog kristalizacijom magme na putu iz dubokog magmatskog ognjišta prema površini. Brusnik svojom kompleksnošću nadmašuje Jabuku, koja je čitava izgrađena od dijabaza. Brusnik je otok koji „raste“. Konglomerate od oblutaka sa paleo-žala nalazimo sve do samog vrha otoka, što također ukazuje na recentno izdizanje. Brusničko žalo čine također sive valutice dijabaza raznih veličina koje su u podmorju obrasle algama, čime ovo jedinstveno mjesto na Jadranu poprima izvanzemaljske kolorite. Burna geološka priča ovog malog škoja građenog od stijena nastalih „iz vatre“ bila bi bez premca da nije bilo i one nedavno minule - ribarske, koja svojom gordošću nadmašuje čak i nemjerljive ali dugotrajne sile koje proizlaze iz nezaustavljive dinamike našeg planeta.

U sredini otoka nalazi se klanac s depresijom koju popunjava more što su komiški ribari iskoristili te napravili od priručnih većih oblutaka bazene s morskom vodom za čuvanje ulovljenih jastoga. Na njegovom velikom žalu od crnih oblutaka vide se ostaci ribarskih kućica građenih od velikih oblutaka. Te minijaturne kućice pokrivene granjem bora s obližnjeg otoka Sveca, služile su kao mjesta za soljenje plave ribe u barile kako bi se ribari zaklonili od sunca i vjetrova. U sklopu geološke priče neizostavna je ribarska priča o ribarima koji su zimi lovili jastoge za europske metropole mnogo prije pojave turizma. Na otoku ima nekoliko endemskih vrsta među kojima je najpoznatija brusnička crna gušterica.

Otočić Brusnik zaštićen je 1951. godine u kategoriji geološki spomenik prirode zbog magmatskog porijekla te zbog mineraloško-petrografske građe koja predstavlja veliku rijetkost, budući da su inače otoci našega Jadrana sagrađeni od vapnenaca.

‍