Gajeta Falkuša

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske zaštitilo je kao nacionalno kulturno dobro nematerijalne baštine iskustvo tredicionalnog povijesnog ribarskog broda Komiže – gajete falkuše.

Komižani koji su tradicionalno kroz povijest ribari, bili su poznati kao prvi ribari pučine, otvorenog mora koje je kroz povijest predstavljalo veliku opasnost kako zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta tako i zbog opasnosti od napada gusara. Stoljećima su Komižani živjeli od mora i sukobljavali se sa tim opasnostima jer drugog izbora nisu imali. Za takvu vrstu ribarenja i preživljavanja bilo je potrebno imati brzi, okretni brod koji može prenijeti dosta tereta. Tako je kroz povijest rođena Falkuša, jedinstveni tradicionalni ribarski brod iz Komiže na otoku Visu. Brod je to iznimnih maritimnih sposobnosti koji je jedinstven zbog toga što u sebi krije 2 broda, niski brod pogodan za ribolov i visoki brod pogodan za jedrenje i prijevoz tereta. Ime Falkuša je dobio zbog toga „Folki“, bočnih stranica koje su omogućavale ovu transformaciju.

Iako tradicionalan brod na kojega su komižani jako ponosni, brod je bio na rubu propasti, nestanka. Tako je u velikom nevremenu u uvali Porat na otoku Biševu 25. kolovoza 1986. potopljena zadnja gajeta Falkuša imena „Cicibela“. Višestoljetno iskustvo, znanje i tradicija spašeni su u zadnji tren osobnim angažmanom profesora Joška Božanića koji je pokrenuo akciju spašavanja ostataka Cicibele. Punih 11 godina profesor Joško Božanić i Velimir Salamon, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, istraživali su falkušu do najmanjih detalja. To istraživanje uključilo je sve aspekte važne za halijeutičku kulturnoantropološku interpretaciju koja je uključila jezik, leksik, oralnu književnost, ribarsku povijest, toponimiju i antroponimiju, brodogradnju, umijeće plovidbe, tradicionalnu vremensku prognozu, umijeće ribolova, gastronomiju.

Godine 1997. obnovljena je u okviru znanstvenoistraživačkog projekta Kulturne ustanove Ars halieutica u Komiži gajeta falkuša „Comeza-Lisboa“ radi sudjelovanja na svjetskoj izložbi u Lisabonu. Bila je to prva falkuša koja je izgrađena nakon dugo godina. Njeno porinuće bio je povijesni trenutak za Komižu čime je stoljetna ribarska tradicija, znanje i vještina spašena od zaborava.

Danas u Komiži postoje 4 gajete falkuše: „Comeza-Lisboa“, „Mikula“, „Palagruža“ i „Molo“, ova zadnja je mala falkuša koju djeca Komiže koriste kako bi kao mali usvojili ribarske vještine i znanje.

‍

PORUKA S PALAGRUŽE
O najstarijoj jedriličarskoj regati na svijetu

Žalo Palagruže dana 21. kolovoza 2020.

Dana 21. kolovoza, krenula je iz Komiže regata povijesnih brodova falkuša. Poslije sedam sati jedrenja stigla je regata na cilj – na žalo Palagruže. Ovo je 12. po redu obnovljena regata „Rota palagruzona“ koju je 2009. utemeljila Kulturna ustanova „Ars halieutica“ iz Komiže, obnavljajući time povijesnu regatu komiških falkuša, čija se tradicija održala kroz četiri stoljeća.

Posljednja povijesna regata falkuša održana je 13. lipnja 1937. prije 83 godine, kada je pojavom brodskih motora prestao razlog za postojanje falkuše kao i ove jedinstvene regate. Prije 23 godine replika povijesne falkuše „Comeza-Lisboa“, poslije povratka sa svjetske izložbe u Lisabonu EXPO 98, dana 18. rujna 1998. svojom je provom dotakla žalo Palagruže s ciljem da tom povijesnom rutom komiških ribara od Komiže do Palagruže obnovi i ovu povijesnu regatu. U tome smo i uspjeli. Falkuše obnovljene povijesne regate „Rota palagruzona“ i ove su godine doplovile 21. kolovoza 2020. do mitskog žala Palagruže evocirajući uspomenu na veliku komišku ribarsku epopeju.

U manuskriptu „Liber Comisie“, komiškog notara Nikole Borčića Jedrolimova iz 18. stoljeća, sačuvan je dokument o prvoj poznatoj regati falkuša od Komiže do Palagruže iz godine 1593. Taj dokument donosi listu s imenima svih kapetana falkuša iz Komiže koji su se 11. svibnja 1593. okupili u Hvaru, središtu Hvarske komune, kojoj je pripadao i otok Vis, da bi donijeli odluku o propozicijama regate i odredili datum partence za Palagružu. Dana 12. lipnja 1593. krenule su iz Komiže za Palagružu 74 falkuše s po pet članova posade, u pratnji venecijanske ratne galije radi obrane od gusara. Dakle 370 mornara krenulo je na put dug 42 milje od Komiže do Palagruže o čemu svjedoči požutjeli dokument iz Borčićeva manuskripta koji se danas čuva u Župskom uredu u Visu.

U povijesti regata kao najstarija jedriličarska regata navodi se natjecanje u jedrenju između Charlesa II. i njegova brata Jamesa jedrenjacima od stotinjak tona na rijeci Thames. Iz tog natjecanja rodila se ideja o regati. Princ Henry, vojvoda od Cumberlanda u Engleskoj, brat kralja Georga III. okupio je vlasnike brodova na rijeci Thames te osnovao flotu Cumberlanda i Royal Yacht Club kao i natjecanje u „kraljevskom sportu“, kako su nazivali natjecanje u jedrenju, s imenom Cup Cumberland koji se održao 23. lipnja 1775.

Dokument iz Borčićeva manuskripta „Liber Comisae“ svjedoči da se najstarija jedriličarska regata u svijetu održala 182 godine prije one koju je osnovao engleski Kraljevski klub na rijeci Thames i koju povijest jedriličarskih natjecanja naziva najstarijom na svijetu. A to natjecanje nije bilo ni kraljevsko ni sportsko, već bitka za opstanak na pučini u natjecanju jedrima i veslima za osvajanje oskudnog prostora na surovim obalama Palagruže za život i rada uz stalnu opasnost od elementa otvorenog mora i od gusara.

Mi, okupljeni oko jarbola falkuše, prisutni na ovom žalu Palagruže, kao i oni koji nam se nisu mogli pridružiti, ali su s nama na istoj ruti obnove povijesnog sjećanja, četiri stoljeća duge ribarske tradicije na najudaljenijem hrvatskom otoku – Palagruži, poručujemo da smo spasili od zaborava ne samo najstariji tip ribarskog broda na Mediteranu, ne samo najstariju jedriličarsku regatu na svijetu „Rotu palagruzonu“, već i drevna umijeća vezana za ovaj brod, njegov kostrukt, njegov jezik, njegove priče, povijesne dokumente, artefakte i linguafakte, materijalnu i nematerijalnu baštinu pučinskih ribara iz Komiže – veliku priču koja čuva tajnu o odgovoru na izazov opstanka.

Autor: Joško Božanić

‍