Antropogeni krajobrazi otoka Visa

Višani kao poznati vinogradari, još su od antičkih vremena koristili kamenje za građenje, pa je kroz stoljeća nastala gusto ispletena mreža suhozida kojima su stvarane terase, gomile i kamene ograde na strmim padinama Visa.

Ta ruralna arhitektura vizualni je identitet viškog krajobraza sa svojim nevjerojatnim oblicima koje je zahtjevao razigran reljef viških padina i brda do čijih vrhova su nekada dopirali vinogradi. Suhozidi su kamnei rukopis viških težaka koji je nastajao stoljećima u borbi s makijom i kamenjarom za osvajanje svakog metra plodne zemlje. Priča je to o opstanku koja govori o stoljećima mukotrpnog rada stotina generacija koje su i u najtežim uvjetima za sadnju vinograda uspijevale osvojiti surov kameni krajolik i pretvoriti ga u plodne vinogradne terase. Ti prizori kamene čipke izatkane po cijelom otoku Vis, Biševu i Svetom Andriji danas su kulturna činjenica – kameni rukopis koji valja znati pročitati i protumačiti. Mnogi neupućeni posjetioci s čudom primjećuju te čudne oblike, te nevjerojatne zidine za koje pomisle da su nastale prirodno kao geološka pojava ne sluteći koliko je rada ugrađeno u njihovo stvaranje u borbi za opstanak. Pored geoloških znakova koji svjedoče o dinamici tla kroz miljune godina, ovi znakovi upisani ljudskom rukom nude svoju priču o milenijskoj čovjekovoj borbi za opstanak. Čitanje krajolika, njegova interpretacija kao prirodne činjenice, mora uključiti i interpretaciju ovih fascinantnih antropogenih struktura i čudnih kamenih formi upisanih ljudskom rukom u otočki pejzaž.

‍