Stijene, pijesci, potresi i špilje otoka Biševa – suživot ljudi i prirode

PREDAVAČ: Dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik HGI i konzultant UNESCO geoparka Viški arhipelag

Komiža, 03.04.2021., prezentacijski centar Geoparka viški arhipelag

Sažetak

Biševo baštini bogatu i zanimljivu geološku povijest prostora srednjeg Jadrana, koja je jedinstvena na području Mediterana, pa i šire. Otok je uglavnom izgrađen od uslojenih karbonatnih stijena. Tijekom milijuna godina ove stijene su nastajale iz tropskog morskog života, kad su slojevi, odnosno ploče, narodski rečeno, naslagane jedna na drugu. U tim pločama - zapravo stranicama kamene knjige - zapisana je uz Afriku vezana geološka povijest ovih prostora iz doba dinosaura, ali i ona mlađa, europska, iz doba sisavaca.

Karbonatnu kamenu knjigu (libar), koju danas nalazimo okruženu morem i koso položenu na vrhu jednog od velikih izdižućih podzemnih solnih dijapira, geološki nedavno je prekrila eolska prašina, tj. sitni pijesak istaložen vjetrom tijekom zadnjeg ledenog doba. Tada je, prije 25.000 godina, veći dio Jadrana još bila suha i hladna stepa. Tragovi tadašnje ljudske prisutnosti na ovim prostorima vjerojatno su potopljeni i danas izdižućim morem.

Izdizanjem mora, u kombinaciji s geodinamikom jadranske mikroploče (Adrije), došlo je do stvaranja polupotopljenih špilja. Dok je Modra špilja zbog svoje ljepote poznata širom planeta, mističnost manje poznate Medvidine špilje - pored gordih ribarskih priča o morskom coviku - pojačavaju i popularno-geološke interpretacije do nedavno neopisanih pojava, kao što su Posejdonova vrata i velike tektonske paraklaze. Ove potonje su možda vezane i uz aktivnu tektoniku na području arhipelaga, koju dokazuju potresi, od kojih je onaj posljednji, s kraja 2020, lociran u podzemlju Biševskog kanala.

Moderni stanovnici otoka Biševa i Visa iskorištavaju ove prirodne resurse i organizirano pokušavaju svoju opstojnost osigurati u suživotu s tom geološkom baštinom. Atraktivnim interpretacijama još uvijek dobro očuvane ali manje poznate nežive prirode i autohtonim proizvodima uzgojenim na specifičnoj geološkoj podlozi, stanovnici UNESCO geoparka Viški arhipelag planiraju privući i više posjetitelja, ali prvenstveno u pred- i post-sezoni, kako bi postojeći prirodni resursi bili dovoljni za sve. Takav kontrolirani razvoj turizma trebao bi biti i jedini mogući, kako bi se na ovim našim udaljenim otocima nastavio uspješan suživot ljudi i prirode.

Prezentacija Tvrtka Korbara na temu: Stijene, pijesci, potresi i špilje otoka Biševa - Suživot ljudi i prirode

‍