Odluka UNESCO Vijeća za globalne geoparkove

Na sjednici UNESCO Vijeća za globalne geoparkove, održanoj 4. i 5. rujna u Globalnom geoparku Satun (Tajland), razmatralo se 8 prijava za proglašenje novih geoparkova te 28 revalidacija UNESCO oznake. Među razmatranim revalidacijama, nalazila se i dokumentacija UNESCO-vog Globalnog geoparka Viški arhipelag. UNESCO-vo Vijeće je zaključilo kako je UNESCO Globalni geopark Viški arhipelag ispunio svih 10 preporuka za četverogodišnje razdoblje te je, uz 15 novih preporuka, zaključilo kako područje geoparka Viški arhipelag ima sve značajke za ispunjavanje kriterija UNESCO-ovog Globalnog geoparka. Sukladno s tim, dodijelili su nam "zelenu kartu".

Dopis Predstavništva Republike Hrvatske pri UNESCO-u prenosimo u potpunosti:

‍

Prva (pozitivna) evaluacijaUNESCO-ovog Globalnog geološkog parka „Viški arhipelag“

UNESCO-ovoVijeće za globalne geološke parkove održalo je sjednicu 4. i 5. rujna u Globalnom geološkom parku Satun (Tajland), s mogućnošću praćenja njegovog radaputem platforme zoom. Vijeće jerazmatralo 8 prijava za proglašenje novim geoparkovima[1] te 28 izvješća o provedbi programa trenutačnih geoloških parkova, među kojima je bila i prva evaluacija UNESCO-ovog Globalnog geološkog parka „Viški arhipelag“ (četverogodišnje izvješće).

Evaluacija UNESCO-ovog Globalnog geološkog parka„Viški arhipelag“

Viški arhipelag proglašen je UNESCO-ovim globalnim geološkim parkom 2019. godine zbog brojnih iznimnih geoloških značajki. Područje obuhvaća 6661 km2 (od čega 6560km2 je morsko područje), a sadrži najheterogenije formacije stijena te geološki najstarije otoke na Jadranu (Vis, Jabuka, Biševo, Palagruža te Brusnik, koji stalno raste pod utjecajem tektonskih aktivnosti, Sveti Andrija) te atraktivne špilje poput Modre i Medvidine špilje.

Prva službena evaluacija ističe da je svih prethodnih 10 preporuka, koje je Vijeće izdalo prilikom proglašenja Viškog arhipelaga geoparkom, ispunjeno. Preporuke su se odnosile su se na izradu studije utjecaja na održivi turizam u Modroj špilji, djelovanje za suzbijanje klimatskih promjena i prirodnih katastrofa (najveća solarna elektrana na jednom otoku u HR), vidljivost, umrežavanje i partnerska suradnja. Naglašeno je također da geopark da nema kritičkih točaka te je uz15 novih preporuka dana „zelena karta“ i potvrđeno da Viški arhipelagima sve značajke za ispunjavanje kriterija UNESCO-ovog globalnog geološkog parka.

Novih15 preporuka mogu se svrstati u sedam kategorija: i)vidljivost; ii) interpretacija; iii) geološka izobrazba; iv) održivi razvoj; v)geološki turizam; vi) partnerstva i vii) umrežavanje:

1.     valja povećati promociju geoparka u obližnjim gradovima (Split...) i drugim gradovima u zemlji (Zagreb...) iz kojih dolazi većina posjetitelja;

2.      valja povećati vidljivost geoparka u Arheološkom muzeju Vis;

3.     valja osigurati snažno partnerstvo sa sveučilištima, istraživačkim institucijama i muzejima tijekom cijele godine radi boljeg djelovanja novog informacijskog centra na Biševu;

4.     paneli moraju biti razumljiviji za širu publiku (npr. geološke karte);

5.     potrebna je detaljnija i razumljivija geološka interpretacija na panelima;

6.     valja izraditi obrazovne alatei modele za šire razumijevanje specifičnih geoloških fenomena arhipelaga, poput dijapirizma;

7.     valja bolje predstaviti geološke posebnosti (krš i dijapir) otoka Visa te njegovu održivost(zbog posjedovanja vlastitih izvora vode), ali i podizati svijest turista o štednji vode;

8.      geopark podržavaju lokalne vlasti koje su članice skupštine i sudjeluju u njegovom financiranju, međutim suradnju između općina Vis i Komiža treba poboljšati zajedničkim projektima na temelju ciljeva geoparka (npr. kulturne manifestacije uz sudjelovanje viških vinogradara i komiških ribara...);

9.     valja osnažiti suradnju između geoparka, lokalnih školskih učitelja i lokalnih udruga u novim aktivnostima poput izrade obrazovnih i interpretacijskih alata za baštinu (lokalne tradicije, geologija, poticaji za štednju vode...);

10.  s obzirom na kratko turističko razdoblje (između lipnja i rujna s vrlo velikom posjećenošću arhipelaga), geopark bi trebao ponuditi nove održive turističke aktivnosti (npr. agroturizam...) za produljenje turističkog razdoblja;

11.  geopark bi također mogao ponuditi tematske staze temeljene na postojećim informativnim panoima (npr. o geologiji i geološkim fenomenima, o bioraznolikosti, nematerijalnoj baštini, putu vinove loze itd.);

12.  s obzirom na to da geopark ima jasan učinak na održivi razvoj područja, potrebno je dalje razvijati i osnaživati sudjelovanje lokalnih dionika;

13.  djelovanje geoparka jasno doprinosi ciljevima održivog razvoja UN-a, koje bi trebalo promovirati vlastima, partnerima, stanovnicima i posjetiteljima;

14.  valja razviti partnerstvo s fakultetima prirodoslovno-matematičkih znanosti i turizma u Splitu te s kulturnim i znanstvenim institucijama radi izobrazbevodiča i kvalificiranog osoblja za upoznavanje specifične baštine viškog arhipelaga;

15.  geopark bi se trebao više uključiti u radne skupine koje se bave otočnošću radi razmjene iskustava o konkretnim problemima.

Tijekom kratke rasprave, nakon predstavljanja evaluacije, članovi Vijeća izrazili su zadovoljstvo da je prva evaluacija geoparka „Viški arhipelag“ pozitivna. Nakon primjedbe rumunjskog člana da je geopark ipak dobio 15 preporuka, većina članovase složila da je riječ o preporukama koje će motivirati mlado vodstvo geoparka za daljnji rad te biti poticaj za snažniji angažman i uključivanje lokalnih vlasti, posebno s obzirom na činjenicu da proglašenje nekog prostora geoparkom nije „svršeni čin“ već „kontinuirani rad“.

***

Općenito o programu

U okviru UNESCO-ovog Međunarodnog programa geoloških znanosti i geoloških parkova, dvije su komponente: Međunarodni geološki znanstveni program, koji već više od 45 godina okuplja znanstvenike iz cijelog svijeta radi proučavanja zemlje i geoloških procesa, i globalni geološki parkovi koji promiču mjesta/lokalitete međunarodne geološke važnosti i predstavljaju osnovu za održivi razvoj. Program promiče i olakšava međunarodnu znanstvenu suradnju u geološkim znanostima i održivu upotrebu prirodnih resursa, posebno mineralnih resursa, kao i nove inicijative povezane s geološkom raznolikošću i geološkom baštinom.

Globalni geološki parkovi su pojedinačna, jedinstvena zemljopisna područja na kojima se nalazištima i krajolicima od međunarodnog geološkog značaja upravlja holističkim konceptom zaštite. Oni također djeluju kao laboratoriji za održivi razvoj koji promiču prepoznavanje i upravljanje zemaljskom baštinom i održavaju lokalne zajednice. Do sada, ukupno je proglašeno 169 geoloških parkova u 44države članice . U okviru programa, posebnu ulogu imaju nacionalni odbori za geoparkove u državama članicama, a hrvatsko Nacionalno povjerenstvo za globalne geoparkove djeluje pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

U Hrvatskoj, geološkim parkom su proglašeni Papuk i Viški arhipelag, a uskoro će se ponovo razmatrati nominacija Biokovo-Imotska jezera.

O nominacijama raspravlja UNESCO-ovo Vijeće za globalne geoparkove koje čine 12redovnih članova s pravom glasa, koje imenuje glavna ravnateljica na preporuku Globalne mreže geoparkova i država članica. UNESCO-ova glavna ravnateljica, glavni tajnik International Union of Geological Sciences (IUGS) i glavni ravnatelj International Union for Conservation of Nature (IUCN) po funkciji su članovi Vijeća, ali bez prava glasa.

Trenutačni članovi Vijeća su: Alireza Amrikazemi (Iran); Alexandru Andrasanu (Rumunjska); Carles Canet(Meksiko); Helga Chulepin (Urugvaj); Charalampos Fassoulas (Grčka); Marie-LuiseFrey (Njemačka); Sarah Gamble (Kanada); Martina Pásková (Češka); GabrielaSchneider (Namibija); Guy Martini (Francuska) - predsjedavajući; Tran Tan Van(Vijetnam) i Setsuya Nakada (Japan).

Predsjedavajući Guy Martini ujedno je i glavni tajnik Globalne mreže geoparkova i jedan od začetnika inicijative zaštite geološke baštine na svjetskoj razini. Ono što čini ovo Vijeće različitim od drugih UNESCO-ovih tijela koja odlučuju o nominacijama na drugim područjima (kulturna i prirodna baština; nematerijalna baština i sl.) je što članovi Vijeća mogu biti i evaluatori jer ne predstavljaju države članice, već djeluju u osobnom svojstvu.

Gordana Genc

Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri UNESCO-u

[1] UNESCO-ovIzvršni odbor ih naknadno treba potvrditi.

‍